Povijest Župe Retkovci
RETKOVCI
Postoje mnogi materijalni dokazi da je i prije turske vladavine na području današnjih Retkovaca postojalo naselje. U predjelu znanom «velike njive» pronađeni su ostaci nekropole iz rimskog vremena. Ima dokaza da je naselje postojalo i u prvom stoljeću naše ere.
Gdje je sada Retkovačko groblje, tu se nalazilo u starini središnje naselje posjeda Poljane, imenom Rožd, koje je imalo malenu crkvu i oko nje groblje. Tu je bio i dvorac, u kojem je stanovala plemićka porodica vlasnica Rožda, što dokazuje danas sačuvani ime zemljišta «Dvorsko». Tragovi ovog posjeda nalaze se u listinama g. 1333.-1335., gdje ga je upisao papinski legat obilazeći ove krajeve. Selo Rožd je raseljeno poslije 1700., kada je zemljište podijeljeno selima: Retkovci, Vođinci, Šiškovci i Cerna. Godine 1623. do 1624. bilo je u Cerni i područnim joj selima: Šiškovci, Retkovci, Prkovci, Gradište, Rožd i Papražje svega oko 1.600 stanovnika katolika. Godine 1683.-89. razbježali su se Retkovčani kao i drugi stanovnici susjednih sela, a najviše se posakrivalo po šumama oko Antina, te ih se tako dosta spasilo od Turaka. Iz jednog popisa stanovništva iz 1702. g. vidi se da u Staklencima kod Donjeg Miholjca ima prezimena: Retkovac i Ivankovac, što znači da su neki Retkovčani pobjegli pred Turcima i ondje se stalno nastanili.
RETKOVCI
Za vrijeme ratova, godina 1683., 1689. i 1693. selo Retkovci bilo je deset godina zapušteno. Godine 1687. imalo je 30 kuća, a godine 1702. bilo je samo 28 kuća. Po odlasku Turaka vraćaju se starosjedioci na svoja ognjišta, a dolazi i nešto novih doseljenika iz drugih krajeva.
Godine 1729. imali su Retkovci 480 stanovnika katolika, dakle više nego što su ono vrijeme imali Vinkovci. Žitelji Retkovaca su oko godine 1720. sagradili vrlo lijepu crkvu od drveta, posvećenu sv. Franji Asiškom a u kasnijim Kanonskim vizitacijama zamijećeno je da su Retkovčani zamijenili crkvene patrone sa Gradišćancima te umjesto Franje Serafinskog dobili sv. Ivana Kapistrana.
Po odlasku Turaka, Retkovci su pripadali Komori, a godine 1745. pripojeni su Vojnoj Krajini i spadali su pod Ivankovačku VII. kumpaniju. Godine 1804. sazidana je nova crkva a koja je posvećena Preslavnom Imenu Marijinom (12.09.), koja i danas postoji. Selo je pripadalo župi Cerna, a od godine 1789. dobilo je samostalnu župu u koju još spada i mjesto Prkovci.
PRKOVCI
U srednjem vijeku selo Prkovci nalazilo se točno ondje gdje i sada nalazi na desnoj strani rijeke Biđ. Do tada selo nije imalo crkvu, Ondje je postojala tzv. “Gradina” tj. utvrđen dvorac u kojem je stanovao vlasnik okolnog posjeda a nedaleko tog posjeda nalazilo se groblje. Godine 1536 Turci zaposjedaju selo koje je pod vlašću ostalo do 1688 godine, dok je bilo pod Turcima selo je imalo 25 kuća. Početkom 18. stoljeća u selu se nalazi 35 kuća. U to vrijeme Prkovci su spali pod područje Brodske krajiške pukovnije po nalogu Marije Terezije te su uvršteni u 8. graničarsku satniju koja je imala svoje središte u Cerni. Krajina je razvojačena 1.10.1873. godine a područje je pripojeno Hrvatskoj i Slavoniji. Po popisu 1931. godine u selu je živjelo 588 stanovnika.